Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Trezor
06:00
Knjiga je da se čita-Bibliofil Jovan Ristić (R)
06:15
Karavan-Derviši (R)
06:38
Sa svih meridijana-Bolivija (R)
07:07
Muzeji Srbije-Leskovvački muzej (R)
07:35
Izvesna pitanja-Čaša žuči ište čašu meda (R)
08:21
Mira Stupica, to sam ja (R)
09:22
Slikari i vajari-Sava Šumanović (R)
09:51
TV feljton-Lordan Zafranović (R)
10:40
Srbi u Holivudu-Karl Malden (R)
11:23
Stripomanija 06 (R)
11:45
Iza naslova-Tomazo Albinoni (R)
12:00
Knjiga je da se čita-Bibliofil Jovan Ristić (R)
12:15
Karavan-Derviši (R)
12:38
Sa svih meridijana-Bolivija (R)
13:07
Muzeji Srbije-Leskovvački muzej (R)
13:35
Izvesna pitanja-Čaša žuči ište čašu meda (R)
14:21
Mira Stupica, to sam ja (R)
15:22
Slikari i vajari-Sava Šumanović (R)
15:51
TV feljton-Lordan Zafranović (R)
16:40
Srbi u Holivudu-Karl Malden (R)
17:23
Stripomanija 06 (R)
17:45
Iza naslova-Tomazo Albinoni (R)
18:00
Međutim-Fudbaler Mitar Mrkela
18:42
Neke činjenice su neosporne. Jedna od njih je, da sport ne zna za granice i da lako uklanja svaku prepreku na putu ka ljudima, bez obzira u kom delu sveta ti ljudi žive i kojim jezikom govore.... Među ljubiteljima sporta ima i starijih, ima i mlađih. Programski arhiv RTS-a, prve podseća a drugima daje priliku da saznaju šta se u sportu dešavalo u vreme kada su bili mali ili možda još i nisu bili rođeni. Ova emisija posvećena je uspesima boksera nekadašnje Jugoslavije, među kojima je posebno mesto imao Mate Parlov. On je pred kamerama TV Beograd govorio o najplemenitijoj borilačkoj veštini. Kamere su zabeležile kako je izgledao njegov trening a tu su i snimci njegovih mečeva, naravno i onaj sa najvažnijeg sportskog takmičenja na svetu-Olimpijadi. Mate Parlov (1948-2008) bio je hrvatski i jugoslovenski bokser. Bio je pobednik na Olimpijskim igrama u Minhenu 1972. godine, svetski prvak u Havani (1974) i dvostruki šampion Evrope u poluteškoj kategoriji. Takođe je bio profesionalni prvak Evrope i sveta u izboru Svetskog bokserskog saveta. Mate Parlov je osam puta (1967-1974) osvajao titulu prvaka Jugoslavije, dva puta je osvajao Zlatnu rukavicu, a pet puta (1970-1974) titulu najboljeg na Balkanu. Na Olimpijskim igrama 1984. godine u Los Anđelesu (SAD) bio je selektor bokserske reprezentacije Jugoslavije. Dva puta je bio dobitnik Zlatne značke Sporta, nagrade za najboljeg sportistu Jugoslavije, 1972. i 1974. godine. Uživajte u sportskom vremeplovu! Reditelj Mića Milošević, proizvedeno 1973. godine.
19:19
Rab je ostrvo u Hrvatskoj, u Kvarnerskom zalivu. Sa ostrvima Crec, Krka i Pag, čini takozvanu rapsku grupu ostrva.... Prirodno bogatstvo, bogata prošlost i kulturno-istorijsko nasleđe osnove su turističke delatnosti, koja je glavna privredna grana na Rabu, unazad više decenija. U toj dugoj turističkoj tradiciji bakarjol ili čamdžija je specifično rabsko zanimanje. Ova emisija serijala Jadranska ostrva, donosi priču jednog od njih, koji je govorio o svom životu na Rabu, prošlosti i lepotama Raba. Autor Ivo Laurenčić, proizvedeno 1987. godine.
19:35
U Nikšiću je 1971. godine sa porodicom živeo i radio Vojo Radusinović. Pored rada u lokalnom rudniku, pažnju javnosti je privukao svojim guslarskim umećem.... Originalnost pristupa ovom tradicionalnom muzičko-pesničkom izrazu iskazao je kreirajući epsku guslarsku priču o čovekovom osvajanju Meseca. NJegovo izvođenje pesme Put na Mjesec upečatljiv je filmski dokument. Scenarista i reditelj: Srđan Karanović Urednica: Zora Korać Proizvedeno: 1972. godine.
19:46
Emisija je snimljena u Somboru 1971. godine u poslastičarskoj radnji Rama, koja se nalazila u Zmaj Jovinoj ulici broj 3. Vlasnik radnje je Albanac Rama Neđip, rođen u selu Kabaš u Kosovskoj Vitini.... Filmski zapis beleži atmosferu u poslastičarnici i moralne stavove njenog vlasnika, o kojima živopisno svedoče citati odštampani na tablama okačenim po zidovima radnje. Na jednoj od njih piše: Omladino, u svojoj mladosti ne propustite bar nekoliko lepih trenutaka koje vam pruža ova izvanredna poslastičarnica. Urednica Zora Korać, scenarista i reditelj Srđan Karanović, proizvedeno 1972. godine.
20:03
Serija Ram za nekoliko poza, snimljena je 1976. godine. Tadašnji urednik Zabavno-muzičke redakcije Predrag Perišić, tokom emitovanja serije pobrao je kontoverzne kritike, od odobravanja za originalnu ideju do osporavanja.... Drugačija od drugih emisija koje se bave malim ljudima, ona na poseban način slika i otkriva svet ljudi koji su svoj život ispunili hobijima i veštinama koje su sami osmislili. U njoj učestvuju perači zlata na Peku, čobanica koja svira na listu, ljubitelj fudbala, grnčar, neobični orkestar. Reditelj Karpo Godina ih uramljuje u njihov ambijent, živopisne pejzaže Srbije.
20:31
Pomalo uspavan bosanskohercegovački gradić Kladanj, šezdesetih godina 20. veka, u vreme SFRJ, preko noći je postao metropola muškaraca iz celog sveta...
20:58
Emisije dokumentarnog programa Filmska hronika, bave se važnim dešavanjima u tadašnjoj SFRJ i svetu. Ovoga puta gledaoci će videti koji su događaji obeležili „te dane i tu 1959. godinu“.... Pre tačno 64 godine, predsednik SFRJ Josip Broz Tito bio je na tromesečnoj turneji po Aziji, Africi i zemljama Evrope, a po povratku u Jugoslaviju, na ostrvu Brioni ugostio je belgijsku kraljicu Elizabetu i Če Gevaru. U Jugoslaviji su te godine boravili i američki astronaut Luj Armstrong i glumac Orson Velc koji je snimao film u Zagrebu, gde je te 1959. godine sagrađen prvi neboder sa 16 spratova. U tamošnjoj Radio-industriji počela je proizvodnja televiziora, a u Beogradu gradnja Toplane. U Priboju je proizveden prvi jugoslovenski automobil hladnjača. ljubitelji pozorišta u Prištini gledali su treću premijeru na albanskom jeziku – predstavu „Ožiljak“, a u Opatiji na Festivalu zabavne muzike prva nagrada je pripala pesmi „Mirno teku reke“, koju je pevao Dušan Jakšić. Ovo su samo neki od događaja po kojima je ostala upamćena 1959. godina. Brojni snimci sačuvani od zaborava, u ovoj emisiji Programskog arhiva RTS-a, svojevrstan su istorijski dokument, vredan pažnje.
21:47
Emisija koju je vodio Milan Vlajčić bila je posvećena godišnjici Montrea i učešću jugoslovenskih stvaralaca na tom festivalu.... Gosti emisije: Slađana Milošević, Oliver Mandić, Dunja Figenvald, Ademir Kenović i Darko Marković. Emisija je emitovana 1985. godine.
22:50
Učesnik i svedok-TV esej Rudi Supek
23:32
U 40 polučasovnih epizoda serijala Rokovnik, koji se bavi rok scenom SFRJ, smešteni su najznačajniji autori i izvođači najpopularnije muzike 20. veka...
00:00
Međutim-Fudbaler Mitar Mrkela (R)
00:42
Povratak zvezdama-Šampion Mate Parlov (R)
01:19
Jadranska ostrva -Rab (R)
01:35
ljudi -Put na Mesec (R)
01:46
ljudi-Menjanje stolova (R)
02:03
Ram za nekoliko poza 02 (R)
02:31
Dvadeset miliona -Muška voda (R)
02:58
Ti dani te godine 1959. (R)
03:47
Krajem nedelje -25 godina Montrea (R)
04:50
Učesnik i svedok-TV esej Rudi Supek (R)
06:00
Međutim-Fudbaler Mitar Mrkela (R)
06:42
Povratak zvezdama-Šampion Mate Parlov (R)
07:19
Jadranska ostrva -Rab (R)
07:35
ljudi -Put na Mesec (R)
07:46
ljudi-Menjanje stolova (R)
08:03
Ram za nekoliko poza 02 (R)
08:31
Dvadeset miliona -Muška voda (R)
08:58
Ti dani te godine 1959. (R)
09:47
Krajem nedelje -25 godina Montrea (R)
10:50
Učesnik i svedok-TV esej Rudi Supek (R)
11:32
Rokovnik-Mir brate mir (R)
12:00
Međutim-Fudbaler Mitar Mrkela (R)
12:42
Povratak zvezdama-Šampion Mate Parlov (R)
13:19
Jadranska ostrva -Rab (R)
13:35
ljudi -Put na Mesec (R)
13:46
ljudi-Menjanje stolova (R)
14:03
Ram za nekoliko poza 02 (R)
14:31
Dvadeset miliona -Muška voda (R)
14:58
Ti dani te godine 1959. (R)
15:47
Krajem nedelje -25 godina Montrea (R)
16:50
Učesnik i svedok-TV esej Rudi Supek (R)
17:32
Rokovnik-Mir brate mir (R)
18:00
Arheologija-Šta kazuje iskopana prošlost 01
18:19
Arheologija-Šta kazuje iskopana prošlost 02
19:02
Serija Ram za nekoliko poza, snimljena je 1976. godine. Tadašnji urednik Zabavno-muzičke redakcije Predrag Perišić, tokom emitovanja serije pobrao je kontroverzne kritike, od odobravanja za originalnu ideju do osporavanja.... Drugačija od drugih emisija koje se bave malim ljudima, ona na poseban način slika i otkriva svet ljudi koji su svoj život ispunili hobijima i veštinama koje su sami osmislili. U njoj učestvuju perači zlata na Peku, čobanica koja svira na listu, ljubitelj fudbala, grnčar, neobični orkestar. Reditelj Karpo Godina ih uramljuje u njihov ambijent, živopisne pejzaže Srbije.
19:38
Kalemegdanski sutoni
20:06
Dosije našeg vremena 1952.
21:09
Serijal je nastajao sedamdesetih godina. Autori se u emisijama bave fenomenima iz različitih oblasti - od pozorišta, likovne umetnosti do sporta.... U ovoj emisiji, urednik Feliks Pašić sa gostima – Momčilom Vukotićem (fudbaler), Danom Milosavljević (narodni heroj), Vukom Pavićevićem (profesorom etike), Milovanom Danojlovićem (književnik), Manojlom Bročićem (sociolog) i Đorđem Marjanovićem (pevač i estradni umetnik) traga za odgovorima na pitanja: ko je junak našeg doba? da li ga poznajemo? da li smo spremni da ga prepoznamo? šta je to što jedno delo nekog čoveka čini junačkim delom? koja su to moralna svojstva koja treba da ima jedan junak.
21:53
U emisiji Dragana Marinkovića o fenomenu popularnosti govore: Dragan DŽajić, Zoran Radmilović, Ratko Božović, Slađana Milošević, Milovan Ilić Minimaks, Dunja Lango, Branislav Vukašinović, Zorica Brunclik, Zoran Hristić, Momo Kapor i drugi...
22:24
Sedma umetnost-Fransoa Trifo
23:15
U 40 polučasovnih epizoda serijala Rokovnik, koji se bavi rok scenom SFRJ, smešteni su najznačajniji autori i izvođači najpopularnije muzike XX veka.... Naziv Rokovnik je igra reči. Rokovnik je mesto gde su zabeleženi najvažniji događaji u periodu od 1958. do 2000. godine. Serija je snimana nekoliko godina, na bitnim lokacijama na kojima je stvarana rok scena: u Beogradu, Zagrebu, Sarajevu, Kragujevcu, Puli, Rijeci, ljubljani, Novom Sadu i Skoplju. Tom prilikom, snimljeni su razgovori sa više od 300 učesnika i svedoka, i prikupljena je kompletna video-arhiva tog vremena, koja će prvi put biti prezentovana u serijalu.
23:41
U okviru serije „Iza naslova” gledaoci se upoznaju sa svetom koji se krije iza svojevrsne „ozbiljnosti” klasične muzike...
23:48
U okviru serije „Iza naslova” gledaoci se upoznaju sa svetom koji se krije iza svojevrsne „ozbiljnosti” klasične muzike.... Emisija je posvećena kompoziotoru Tomazu Albinoniju. Kroz priču o njegovom životu i ostvarenjima provlače se odlomci iz Albinonijevog „Adađa. Autorski tim serije čine Katarina Erić, Nevena Popović i Milan Kundaković.
00:00
Arheologija-Šta kazuje iskopana prošlost 01 (R)
00:19
Arheologija-Šta kazuje iskopana prošlost 02 (R)
00:38
Kalemegdanski sutoni (R)
01:02
Ram za nekoliko poza 05 (R)
01:38
Kako oženiti sina (R)
02:06
Dosije našeg vremena 1952. (R)
03:09
Međutim-Junak našeg doba (R)
03:53
TV feljton-Talenti i obožavaoci (R)
04:24
Sedma umetnost-Fransoa Trifo (R)
05:15
Rokovnik-Igra rokenrol cela Jugoslavija (R)
05:41
Izs naslova -Šuman (R)
06:00
Arheologija-Šta kazuje iskopana prošlost 01 (R)
06:19
Arheologija-Šta kazuje iskopana prošlost 02 (R)
06:38
Kalemegdanski sutoni (R)
07:02
Ram za nekoliko poza 05 (R)
07:38
Kako oženiti sina (R)
08:06
Dosije našeg vremena 1952. (R)
09:09
Međutim-Junak našeg doba (R)
09:53
TV feljton-Talenti i obožavaoci (R)
10:24
Sedma umetnost-Fransoa Trifo (R)
11:15
Rokovnik-Igra rokenrol cela Jugoslavija (R)
11:41
Izs naslova -Šuman (R)
11:48
Iza naslova-Tomazo Albinoni (R)
12:00
Arheologija-Šta kazuje iskopana prošlost 01 (R)
12:19
Arheologija-Šta kazuje iskopana prošlost 02 (R)
12:38
Kalemegdanski sutoni (R)
13:02
Ram za nekoliko poza 05 (R)
13:38
Kako oženiti sina (R)
14:06
Dosije našeg vremena 1952. (R)
15:09
Međutim-Junak našeg doba (R)
15:53
TV feljton-Talenti i obožavaoci (R)
16:24
Sedma umetnost-Fransoa Trifo (R)
17:15
Rokovnik-Igra rokenrol cela Jugoslavija (R)
17:41
Izs naslova -Šuman (R)
17:48
Iza naslova-Tomazo Albinoni (R)
18:00
Neobavezno-Ja u školu idem
18:29
Junak ove emisije serijala „Očevi i deca“ jeste Nikola Pavlica iz Like...
18:57
Iz knjige Milana Kovačevića Karavan:... Tražeći Jermu krenuli smo na istok. Rečica Grandžina odvela nas je do zanimljivog sela Klisure. Nasred glavne ulice odmara se krmača sa prasićima. Starinske prizemne kuće originalnog izgleda liče na kulise za neki neobičan film. Neposredno iza sela Grandžina se sastaje sa drugom rečicom nezgrapna imena, Grubinom. Tako nastaje Jerma. Pratimo je. Na naše oči buja, primajući pritoke s leva i s desna. Ulazi u selo Strezimirovce i neprimetno, bez pasoša i vize, u samom selu prelazi jugoslovensko-bugarsku granicu. Graničnog prelaza nema, ali postoji kapija koja se otvara svakog 18. septembra. Tada se na jednoj poljani, u našem delu, održava zajednički sabor. Jerma se vraća u našu zemlju oko dvadeset kilometara vazdušnom linijom na severoistok...  Autor Milan Kovačević, snimatelj Veljko Hari Petrović, rasvetljivač Bogdan Lujić, muzički saradnik Vlada Radulović, montažer Vuksan Lukovac. Premijerno emitovano 27.11.1966, Redakcija dokumentarno-feljtonističkog programa.
19:23
Dosije našeg vremena 1952.
20:25
Jedna od ličnosti koja je nesumnjivo obeležila svetsku političku scenu u 20. veku, bila je Indira Prijadaršini Gandi (1917-1984), prva žena premijer Indije i to u dva mandata i jedna od vodećih ličnosti Pokreta nesvrstanih, čije je delovanje bilo usmereno na nacionalne borbe za nezavisnost, iskorenjivanje siromaštva, ekonomski razvoj i suprotstavljanje kolonijalizmu, imperijalizmu i neokolonijalizmu. Pokret je predstavljao 55 odsto stanovništva planete, većinu vlada na svetu i skoro dve trećine članica Ujedinjenih nacija.... Bivša SFRJ, Indija i Egipat bile su važne članice Pokreta nesvrstanih i njihova međusobna saradnja bila je jaka i intenzivna. Indira Gandi je u svojestvu premijerke Indije četiri puta posetila Beograd. Poslednji dolazak bio je na sahranu predsednika SFRJ Josipa Broza Tita. Ostala je zapamćena izjava Indire Gandi da joj je deda jednom rekao: „postoje dva tipa ljudi: oni koji delaju i oni koji uzimaju zaslugu. Potrudi se da budeš u prvoj grupi. Tamo je mnogo manja konkurencija. Indira Gandi je o svom životu, političkoj karijeri i Indiji govorila za Televiziju Beograd, 1973. godine. Urednik Borivoje Mirković, reditelj Miloš Sefanović.
20:38
Među živim bićima planete na kojoj živimo, jedino je ljudska vrsta uspela da u besmislenom nizu rođenja radi smrti i umiranja zarad života, otkrije uzroke i posledice, zakonitosti i sisteme. Jedino je čovek kadar da osmisli svoju žudnju za boljim uprkos patnji, smrti, mržnji, gladi i haosu.... U ovoj emisiji TV Beograd, snimljenoj sredinom 70-ih godina, tema je rad Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO), odnosno pomoć koju ta organizacija pruža zemljama pogođenim prirodnim katastrofama, koje neretko odnose veliki broj ljudskih života i nanose ogromnu štetu kulturno-istorijskom blagu.
21:27
Serijal Riznice kulturnog blaga sniman je 70-ih i 80-ih godina. Ova emisija posvećena je Brionima, najvećem ostrvu jadranske obale u tadašnjoj SFRJ.... Na Brionima je Josip Broz Tito, tokom skoro 40 godina vođenja države, bio domaćin šezdesetorici predsednika država ili vlada i partija, sa gotovo svih kontinenata, o čemu na ostrvu postoje brojna dokumenta i fotografije. Poseban istorijski značaj ima sastanak Tita, Nasera i Nehrua 1956. godine, na kojem su postavljeni temelji pokreta nesvrstavanja. Brioni su bili jedan od najuticajnijih centara međunarodne politike i matična luka nesvrstanih. U emisiji je prikazana i istorija Brionskog arhipelaga i prirodne lepote svih njegovih ostrva.
22:10
U Rogoznici kraj Šibenika, grada na hrvatskom primorju, živeo je Benedikt Lovrić, državljanin tadašnje SFRJ i Francuske.... NJega je 1986. godine posetila ekipa TV Beograd sa željom da čuje njegovu životnu priču, ponajviše o učešću u Drugom svetskom ratu, nakon kojeg je, za brojne podvige dobio značajna vojna odlikovanja. Zbog jednog podviga - hvatanja nemačkog generala fon Tome kod Birhakejma, dobio je neobičan nadimak-Napoleon. Autor Feliks Pašić.
22:54
Jagoda Buić poznata je po tkanim tapiserijama, koje u njenoj umetnosti neretko postaju i skulpture na kojima su radile prvo bosanske, onda pešterske tkalje.... Studirala je uporedo Akademiju primenjenih umetnosti i dizajna i Istoriju umetnosti u Zagrebu. Diplomirala je na akademiji u Beču. Studirala je filmsku scenografiju u Rimu i istoriju kostimografije u Veneciji. Ostvarila je više od 120 projekata kao kostimograf i scenograf za opere, balete, drame i filmove u različitim zemljama. Poseban detalj iz njene biografije je činjenica da je tri puta kao samostalna umetnica učestvovala na Bijenalu u Veneciji, ali i bila gostujući predavač na najprestižnijim umetničkim univerzitetima u svetu.
23:43
Televizija Beograd je, u periodu od 2000. do 2010, realizovala u okviru Zabavne nedelje 11 portreta poznatih beogradskih glumaca koji više nisu među živima, a čije su uloge upisane u antologiju srpske televizijske i pozorišne produkcije.... Ove nostalgične minijature pod zajedničkim naslovom Majstori nepredvidljivog zanata nastale su isključivo od inserata iz drama, serija i pozorišnih predstava koje poseduje Dokumentacija TVB i citiranih izjava samih glumaca. Portret Rahele Ferari (1911-1994) skiciran je insertima iz predstava Jegor Buličov, Arsenik i stare čipke, Služavka, Lepeza ledi Vindermir i njenim izjavama, među kojima se izdvaja: „Da živim tim novim životom, to je moj san... Da se sručim na scenu i da krenem... Scenario i režija: Bojana Andrić.
00:00
Neobavezno-Ja u školu idem (R)
00:29
Očevi i deca-Trinaestoro Pavlica (R)
00:57
Karavan-Jerma (R)
01:23
Dosije našeg vremena 1952. (R)
02:25
Bela knjiga-Indira Gandi (R)
02:38
Horizont-Unesko,temelji budućnosti (R)
03:27
Riznice kulturnog blaga-Brioni (R)
04:10
Međutim-Napoleon (R)
04:54
Nešto sasvim lično-Jagoda Buić (R)